Ključni zaključci

  • Malver sa preusmeravanjem može da se sakrije od vlasnika sajta. U mnogim verzijama ovog napada na spam sajt se šalju samo posetioci koji dolaze iz Google pretrage.
  • Vraćanje bekapa nije uvek dovoljno. U ovom slučaju skrivena skripta je ponovo pravila deo infekcije.
  • Napadači daju fajlovima imena koja liče na fajlove WordPress jezgra, pa ih brz pogled na server neće otkriti.
  • Posle čišćenja promeni sve lozinke, uključi dvofaktorsku autentifikaciju i ažuriraj sve: dodatke, temu, WordPress i PHP.
  • Većina hakovanja WordPress sajtova počinje od zastarelih dodataka. Redovna ažuriranja i bekap van servera su najjeftinija zaštita.
Sadržaj

Poslovni sajt je odjednom počeo da šalje posetioce na sajt za klađenje, a vlasnik nije mogao da se prijavi u WordPress. Malver je uklonjen, ali samo vraćanje bekapa nije bilo dovoljno. Evo šta se krilo na serveru, kako je sajt očišćen i šta da proveriš na svom sajtu.

Šta se desilo

U novembru 2026. jedan poslovni sajt počeo je da preusmerava posetioce na platformu za online klađenje. Ni vlasnik nije mogao da pristupi WordPress kontrolnoj tabli, jer su i administratorske stranice preusmeravale. Na serveru su se pojavili i novi folderi, sa imenima stranica samog sajta.

Infekcija je otkrivena u roku od jednog dana, pre nego što je stigla da se dalje širi. Zato je bilo moguće vratiti raniji bekap, što se ispostavilo kao tek prvi korak.

Kako se ovaj malver krije od vlasnika sajta

Ovakav napad se često naziva SEO spam ili farma linkova. Cilj je da se iskoristi ugled legitimnog sajta i da se njegov saobraćaj iz pretrage pošalje negde drugde, obično na sajtove za klađenje, apoteke ili druge spam sajtove.

Opasan je zato što različitim posetiocima može da prikaže različit sadržaj, a to se zove cloaking. Aleksa je isti obrazac napada ranije čistio i na drugom sajtu. U najučestalijoj verziji:

  • posetioci koji ukucaju adresu ili koriste obeleživač vide normalan sajt
  • vlasnik koji se prijavi u WordPress ne vidi ništa neobično
  • posetioci koji dolaze iz Google pretrage završe na spam sajtu

Vlasnik proveri sajt, sve izgleda u redu, a u međuvremenu se novi kupci iz pretrage šalju drugde. U ovom slučaju preusmeravanje je zahvatilo i admin deo, i upravo zato je primećeno tako brzo.

Ko šta vidi
Isti sajt, tri različita rezultata
Ukuca adresu
ili koristi obeleživač
Vidi normalan sajt
Vlasnik sajta
prijavljen u WordPress
Ne vidi ništa neobično
Posetilac iz Google pretrage
klikne na rezultat pretrage
Završi na spam sajtu
Najčešća verzija ovog napada. U ovom slučaju i vlasnik sajta je bio preusmeren.

Šta se krilo na serveru

Napadači ne nazivaju fajlove „malware.php“. Kopiraju imena pravih WordPress fajlova, pa brz pogled na listu foldera ne izaziva sumnju. Evo šta je pronađeno, pored onoga što je svaki fajl imitirao:

Glavni folder sajta
Šta tu nije trebalo da bude
.wp-config/skriven folder
.owner_ip
audit.log
cloak.lock
perde.html
o-nama/ · kontakt/ i drugi folderi stranicalažni folderi stranica
wp-admin/
wp-content/
cron-settings.phpponovo pravi infekciju
wp-includes/
default.phpnije WordPress fajl
index.php
index.phpoldnije WordPress fajl
loaded.phpnije WordPress fajl
wp-activate.php
wp-active.phpimitacija
wp-class-cas.phpimitacija
wp-config.php
Crveno = nije deo standardne WordPress instalacije. Sve ostalo su uobičajeni WordPress fajlovi i folderi.

Tačna uloga svakog fajla može se potvrditi samo analizom njegovog koda. Ali obrazac je jasan: sve je nazvano tako da se uklopi.

Zašto vraćanje bekapa nije bilo dovoljno

Vraćanje bekapa uklonilo je većinu štete i vratilo sajt u rad. Dve stvari su ga preživele: fajl cron-settings.php u wp-content i skriveni folder /.wp-config/. Skripta je ponovo pravila sadržaj tog foldera, i tako se ovakav malver vraća posle čišćenja.

Obe stvari su morale da se pronađu i uklone ručno. Da su ostale, infekcija je mogla da se vrati, a bekap bi dao lažni osećaj sigurnosti.

Bilo je i dobrih vesti. Ovakav napad obično kontroliše samo fajlove sajta. Ne preuzima sam hosting nalog. Ipak, može da dođe do baze, jer fajlovi sajta sadrže pristupne podatke za bazu, pa je proverena i baza. Tu nisu pronađeni znaci kompromitacije.

Kako je sajt očišćen, korak po korak

Kada su ostaci uklonjeni, ostatak čišćenja bio je zatvaranje svih vrata koja bi napadač mogao ponovo da iskoristi:

Koraci čišćenja
Vrati bekapRaniju kopiju fajlova sajta.
Ukloni ono što bekap nijecron-settings.php i skriven folder /.wp-config/.
Ažuriraj sveDodatke, temu i WordPress jezgro. PHP podignut na 8.5.
Promeni sve lozinkeWordPress, baza, hosting, FTP, SFTP i SSH.
Resetuj ključeve i uključi 2FANovi security keys i salts odjavljuju sve sesije.
Proveri cron zadatke i .htaccessI pregledaj PHP fajlove u glavnom folderu.
Skeniraj Wordfence-omNisu pronađene preostale pretnje.
Proveri Search ConsolePotraži spam URL-ove u Google indeksu.

Posle čišćenja dodaci, tema, WordPress jezgro i PHP verzija bili su ažurni. Ako tvoj sajt još radi na starijoj PHP verziji, pročitaj šta se menja kada PHP 8.2 ostane bez podrške.

Kako je napadač verovatno ušao

Tačan ulaz nije potvrđen, što je često. Dok se infekcija otkrije, tragovi su obično nestali. Ovo su najčešći načini ulaska:

  • Zastareli dodaci i teme. Prema Patchstacku, u 2025. pronađeno je 11.334 novih ranjivosti u WordPress ekosistemu. 91% je bilo u dodacima, 9% u temama, a samo 6 u WordPress jezgru. Kod najčešće napadanih ranjivosti, do masovnih napada je u proseku prošlo 5 sati.
  • Zastarele verzije PHP-a ili WordPress-a koje više ne dobijaju bezbednosne ispravke.
  • Ukradene lozinke za WordPress, FTP ili hosting nalog.
  • Bez dvofaktorske autentifikacije na admin i hosting nalozima.

Znaci da je tvoj WordPress sajt možda hakovan

Za prvu proveru ti ne treba developer:

  • Otvori sajt iz Google pretrage na telefonu, u privatnom prozoru. Nemoj samo da ukucaš adresu.
  • U Google-u pretraži site:tvojdomen.rs i potraži stranice koje nisi napravio.
  • Proveri Google Search Console za bezbednosne probleme ili ručne mere.
  • Pogledaj fajlove u menadžeru fajlova na hostingu. Novi folderi u glavnom folderu ili fajlovi sa imenima vrlo sličnim WordPress fajlovima su znak upozorenja.
  • Obrati pažnju na nagli pad posete iz pretrage ili na kupce koji kažu da tvoj sajt izgleda čudno.

Redovno održavanje: sam ili uz tim

Veći deo posla iz ovog čišćenja je upravo posao koji sprečava hakovanje. Ko god ga radio, WordPress sajtu treba isto:

Redovno održavanje
Dva načina da sajt bude bezbedan
Sam
Besplatno, ali traži vreme i raspored
nedeljnoAžuriraj dodatke, temu i WordPress
dnevnoPravi bekap van servera
jednomUključi 2FA svuda
stalnoPrati dostupnost i bezbednost
godišnjeDrži PHP na podržanoj verziji
Prepusti timu
Tim brine o tome umesto tebe
Ažuriranja, uz proveru pre objave
Bekap čuvan van servera
Praćenje bezbednosti i dostupnosti
Sati za izmene na sajtu
Besplatan pregled sajta na početku

Ako imaš vremena i držiš se rasporeda, možeš to i sam. Ako želiš da to prepustiš nekom drugom, naši paketi za održavanje sajta počinju od 180 € mesečno, a svaki paket počinje besplatnim pregledom sajta.

Česta pitanja

Kako da znam da li je moj WordPress sajt hakovan?

Uobičajeni znaci su posetioci koji završe na drugom sajtu, stranice koje nisi napravio a pojavljuju se u Google-u, bezbednosna upozorenja u Search Consoleu i nepoznati fajlovi na serveru.

Zašto moj sajt preusmerava samo posetioce iz Google-a?

Mnogi napadi sa preusmeravanjem proveravaju odakle posetilac dolazi. Posetioci iz pretrage se šalju drugde, a vlasnik, koji ukuca adresu ili se prijavi, vidi normalan sajt.

Da li je vraćanje bekapa dovoljno da se ukloni malver?

Ne uvek. Neki malver ostavlja fajlove van vraćenih foldera ili sam sebe ponovo pravi. Posle vraćanja bekapa proveri server i promeni sve lozinke.

Da li malver može da dođe do moje baze podataka?

Može, jer fajlovi sajta sadrže pristupne podatke za bazu. Zato posle svakog hakovanja treba promeniti lozinku baze i proveriti bazu.

Šta treba da promenim posle hakovanja WordPress sajta?

Sve lozinke: WordPress administratore, bazu, hosting nalog, kontrolni panel i FTP ili SFTP. Takođe regeneriši WordPress security keys i salts i uključi dvofaktorsku autentifikaciju.